Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svako može uređivati.

Istaknuti članak

Svjetski kup u biatlonu

Sandrine Bailly, Kati Wilhelm i Albina Ahatova

Svjetski kup u biatlonu je niz takmičenja u biatlonu, koja se organiziraju u zimskom periodu pod okriljem Međunarodnog biatlonskog saveza (IBU). Prvo službeno takmičenje održano je u konkurenciji muškaraca 1978, a u ženskoj 1987. Osim vrednovanja u ukupnom plasmanu, od 1998. vode se rezultati i određuju pobjednici u pojedinim disciplinama, kao i u Kupu nacija, tabeli sa zbirom svih bodova po nacionalnim biatlonskim savezima.

Sastoji se od devet takmičenja, na kojima se održavaju utrke u najmanje dvije, obično tri discipline. U sezoni se prosječno održavaju 22 pojedinačne i četiri štafetne utrke. Za Svjetski kup boduju se i takmičenja na Zimskim olimpijskim igrama, kao i na svjetskim prvenstvima. U usporedbi s prvim godinama kupa, broj takmičenja postepeno se povećavao, sve do sezone 2008/09, kad je u kalendaru bilo deset takmičenja, nakon čega je IBU, zbog protesta trenera, smanjio broj na trenutnih devet.

Za nastup u pojedinačnoj utrci i štafeti u Svjetskom kupu, te na Svjetskim prvenstvima i Olimpijskim igrama, potrebno je ostvariti određene kvalifikacione kriterije, koji se odnose na tekuću i proteklu sezonu Kupa. Biatlonac stječe pravo nastupa u kupu, ako u sprintu ili pojedinačnoj utrci u Evropskom kupu ili na Evropskom prvenstvu, ostvari vrijeme, koje prosječno vrijeme trojice prvoplasiranih, ne prelazi više od 20% ili ako je biatlonac na Juniorskom prvenstvu ostvario plasman u prvoj polovini tabele.

Slika dana

Ženka pauka-krabe (Misumena vatia) s plijenom srebrno-pjegavim skiperskim leptirom (Hesperia comma) na cvijetu Centaurea jacea, Nacionalni park Bükk, Mađarska.

Više
Arhiva

Aktuelno

Glasajte za novi ili predložite naredni istaknuti članak mjeseca
Pomozite rješavanju statusa slika na Wikipediji
Proširivanje 1000 članaka koje svaka Wikipedia treba imati
Projekti
Portali
Zatraženi članci

Nedavni događaji

Vijesti

Iransko gasno polje Južni Pars

31. mart – Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine plasirala se na Svjetsko prvenstvo pobjedom nad Italijom nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca.
18. mart – Zbog nastavka napada na energetsku infrastrukturu širom Perzijskog zaliva, globalne cijene nafte i gasa skočile su na najviši nivo od 2022. godine.
16. mart – U pakistanskom zračnom napadu na bolnicu u Kabulu, Afganistan, poginulo je više od stotinu ljudi.
15. mart – Film Jedna bitka za drugom osvojio šest nagrada na 98. dodjeli Oscara, uključujući nagradu za najbolji film.
15. mart – U italijanskoj Cortini d'Ampezzo svečanom ceremonijom zatvorene su Zimske paraolimpijske igre.
28. februar – SAD i Izrael pokrenuli su zajedničke vojne napade na ciljeve u Iranu, što je izazvalo iranski raketni odgovor širom Bliskog istoka.

Više

Na današnji dan

1. april

527 – Bizantijski car Justin I imenovao Justinijana I za suvladara i nasljednika.
1459 – Stjepan Tomašević oženio se Jelenom Branković i postao despot Srbije.
1815 – Rođen Otto von Bismarck, njemački državnik i političar.
1939 – Francisco Franco proglašava kraj Španskog građanskog rata.
1952 – Umro Ferenc Molnár (na slici), mađarski pisac i novinar.
1979 – Iran se proglasio islamskom republikom, teokratijom pod vodstvom ajatolaha Homeinija.
2002 – Holandija postala prva zemlja na svijetu koja je legalizirala eutanaziju.

Obližnji datumi:

Više

Citat dana

“	Moj način zbijanja šale jest da kažem istinu. To je najsmješnija šala na svijetu.	”
George Bernard Shaw

Više
Arhiva

Wikipedia

Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.

Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno postoji više od 50 miliona članaka na više od 300 jezika, od kojih je 97.468 na bosanskom jeziku.

Doprinosi

Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.

Postoje stranice za pomoć, na kojima je objašnjeno kako se počinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.

Zajednica

Dosad je na Wikipediji na bosanskom jeziku 178.731 korisnik napravio račun, a od toga su 232 aktivna. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih područja. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i Vi možete pomoći.

Rasprave i komentari o sadržajima članaka dobrodošli su. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci učinili što boljima i sveobuhvatnijima.

Početna strana